Što vodootpornost zapravo znači

Oznaka dubine na satu najkrivije je shvaćena specifikacija u cijeloj branši. Ona nije obećanje o dubini. Ona je rezultat statičkog tlačnog ispitivanja u laboratoriju, na novom satu, u mirnoj vodi i na sobnoj temperaturi.

Prava voda nije ništa od toga. Plivanje dodaje dinamički tlak daleko iznad statičkog; ruka koja brzo ulazi u vodu može na trenutak opteretiti kućište znatno preko njegove oznake. Vruća voda širi metal i brtve različitom brzinom. A brtva stara pet godina nije nova brtva.

Oznake, dakle, treba prevesti.

Pošten prijevod

• 3 ATM / 30 m — samo prskanje. Kiša, pranje ruku. Ne tuširanje, ne bazen. Većina svečanih satova je ovdje.
• 5 ATM / 50 m — najviše tuširanje. I dalje ne plivanje, što god brojka sugerirala.
• 10 ATM / 100 m — plivanje i ronjenje na dah. Ovo je prva oznaka koja doista znači vodu.
• 20 ATM / 200 m — plivanje, ronjenje na dah, rekreativno ronjenje.
• 30 ATM / 300 m i više — ronjenje, uz krunicu na navoj.

Sat označen samo kao „vodootporan”, bez ijedne brojke, sat je od 3 ATM koji to nije htio priznati.

Dvije stvari koje sve to poništavaju

1. Nezavijena krunica

Ako vaš sat ima krunicu na navoj, oznaka vrijedi samo dok je ta krunica do kraja zavijena. Izvlačenje krunice radi namještanja vremena i zaborav da je vratite na navoj najčešći je uzrok štete od vode — a ne ronilačke nezgode.

Neka to postane navika: namjestite vrijeme, pa pritisnite i zavijte dok se ne zaustavi. Svaki put.

2. Stara brtva

Brtve su od gume. Guma otvrdne, sabije se i izgubi elastičnost kroz otprilike četiri do pet godina, brže ako sat dolazi u dodir s toplinom ili klorom. Sat od 200 m s umornim brtvama nije sat od 200 m, a izvana vam to ništa ne govori.

Ako sa satom doista plivate, dajte brtve tlačno ispitati svake dvije godine. Nije skupo i jedini je način da to znate.

Što izbjegavati bez obzira na oznaku

• Vrući tuševi i saune. Problem je toplina, a ne voda. Metal i guma šire se različitom brzinom, a para pronađe procjep. To ošteti više satova nego plivanje.
• Rukovanje krunicom ili tipkama pod vodom. Kod kronografa je pritisak na tipku dok je sat uronjen izravan poziv na nevolju.
• Sapun i šampon. Tenzidi smanjuju površinsku napetost vode, pa ona prolazi kroz brtve koje bi običnu vodu zadržale. Zato je „može pod tuš” loš savjet čak i za 10 ATM.
• Slana voda ostavljena da se osuši. Ako sat ide u more, poslije ga isperite slatkom vodom. Kristali soli stvaraju se u procjepima oko krunice i bezela, a abrazivni su.

Ako u sat ipak uđe voda

Kondenzacija ispod stakla znači da je voda već prošla brtve. Nemojte čekati da se razbistri.

1. Izvucite krunicu u položaj za namještanje — time se otvara put kojim vlaga može izaći.
2. Držite sat na toplom i suhom mjestu, ali ne vrućem. Ne na radijatoru i ne pod sušilom za kosu.
3. U roku od nekoliko dana odnesite ga uraru. Korozija u mehanizmu počinje brzo i daleko je skuplja od zamjene brtvi.

Riža ne pomaže ni u čemu, a u kućište unosi prašinu. Preskočite je.

A kad ga skinete

Prije nego što sat odložite, osušite kućište i remen. Mokar sat spremljen u zatvorenu ladicu ostaje mokar sam uza se, i tako na poklopcu kućišta nastane blijedi prsten hrđe koji primijetite tek na sljedećem servisu.

Treba mu samo otvoreno mjesto iznad podloge — a upravo je zbog toga stalak tu.